Proces europskih integracija koji su u Bosni i Hercegovini u toku, a najvažniji još pred nama, prošle su i druge istočnoeuropske bivše socijalističke zemlje koje su danas članice Europske Unije. Glavni zadaci prilikom pristupanju EU su društvene, pravne i ekonomske reforme bivših socijalističkih država tzv. Istočnog bloka i prihvatanje principa ljudskih prava, liberalnih demokratija i slobodnih tržišta zemalja Zapadne Europe. Neposredno nakon ulaska u EU sve postsocijalističke države doživljavaju jak ekonomski razvoj, povećanja plata i industrijske proizvodnje, jačanje demokratije. Međutm, nakon nekoliko godina u nekim zemljama Istočne Europe dolazi do promjene političke kulture koja se ogleda u postepenoj ali sve oštrijoj kritici prethodno prihvaćenog i proklamiranog sistema vrijednosti što dovodi do otvorenih sukoba nacionalnih politika novih država Europske Unije sa centralnim organima EU i vladama starijih EU država. Ta nerazumijevanja i sukobi prije svega dolaze iz zemalja poput Mađarske, Poljske, Slovačke a po određenim pitanjima i iz Hrvatske u kojima sve više jačaju postsocijalistički fašizam, nacionalizam, euroskepticizam, jačanje kontrole države nad društvenim, ali i akademskim procesima, mržnja prema izbjeglicama, ali i kritike političke i sociokulturne prakse starih članica EU. Ovaj euroskepticizam, naravno, prisutan je već dugo bio i u Velikoj Britaniji i rezultirao je izlaskom Velike Britanije iz EU, ali se on temeljio primarno na ekonomski pitanjima, dok je istočnoeuropski euroskepticizam uvjetovan kulturnosocijalnim razlikama odnosno nepodudarnošću sistema kulturnih i društvenih vrijednosti u zemljama Zapadne i Istočne Evrope.

Ovaj kulturnosocijalni aspekt europskih integracija nije bio posebno ni tretiran niti kontroliran prilikom proširenja EU jer se greškom vjerovalo u univerzalnost humanizma i europskog prosvjetiteljstva u opću razumljivost i prihvaćenost ideje Europe kao zajednice bazirane na zajedničkim vrijednostima, što se pokazalo kao greška. Danas je EU iznutra dosta nestabilna i vrlo troma pri djelovanju na globalnom nivou jer su istočnoeuropske zemlje javno počele potkopavati sistem vrijednosti koje Europski parlament ovako definira:

„The European Union’s fundamental values are respect for human dignity and human rights, freedom, democracy, equality and the rule of law. These values unite all the member states – no country that does not recognise these values can belong to the Union.“

Ono što se prilikom EU integracija nije dovoljno uzimalo u obzir je da nevedeni pojmovi human dignity, human rights, freedom, democracy te rule of law i još mnogi drugi koji u javnoj komunikaciji predstavljaju europske vrijednosti u biti ne podrazumijevaju isto u različitim društvima. Drugačije rečeno: freedom / Freiheit / la libertà / liberté / vrijheid jesu riječi različitih jezika koje sve znače sloboda, ali u pozadini tih riječi nisu neminovno iste mentalne predstave odnosno koncepti. Ovi pojmovi u različitim jezicima različito se konceptualiziraju jer se i društvene vrijednosti u ovim društvima različito doživljavaju: Nije isti koncept slobode u Njemačkoj, Finskoj ili Bosni i Hercegovni, a to isto vrijedi i za koncepte države, nacionalnog, globalnog, koncepte budućnosti i straha od budućnosti, koncept demokratije, koncept rada i radnika ili mnogih drugih koncepata koji podrazumijevaju neke društvene vrijednosti. Uzrok za ove razlike nalazi se u različitim tradicijama, povijesti, odnosa prema religiji i državi, prema drugom i drugačijem, prema zajedničkoj povijesti i slično.

Za put Bosne i Hercegovine u EU jako je bitno da na svome dugotrajnom i zahtijevnom putu građani i vlade BiH budu upoznate ne samo sa reformama na zakonodavnom i ekonomskom polju, nego i na kulturnosocijalnom polju, odnosno da budu upoznati sa značenjskim aspektima gore nevedenih riječi odnosno konceptima koji se kriju iza tih riječi u zemljama predvodnicama EU – poput Njemačke u kontekstu ovog istraživanja. Drugačije rečeno: za ulazak BiH u EU neophodno je razumjeti prethodno nevedeni sistem vrijednosti kako bi i politikama i građanima bilo sasvim jasno šta podrazumijevaju kulturnosocijalni aspekti europskih integracija, a da građani BiH ne bi doživjeli određeni euroskepticizam ili razočaranje koji se danas jasno vidi u mnogim drugim zemljama Istočne Evrope. 

Projekat HoWeKo je finansijski podržan od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo