Login Form

Upamti me

       
Top Panel

HOWEKO-Projekt

Koncepti više društvene vrijednosti

A+ R A-

Istraživačka metoda

Kad god i kako god da ljudi jedne jezičke zajednice komuniciraju, u njihovoj komunikaciji su kodirane i njihovo znanje o svijetu, opće i više društvene vrijednosti. U svim oblicima javne komunikacije, a upravo tu spadaju reklame, lingvističkim metodama možemo analizirati i identificirati koncepte, mentalne predstave, koji se evociraju u posmatranoj komunikaciji.

Reklame su tekstovi koji imaju apelativnu funkciju što podrazumijeva da su u njima, prema Nini Janich (2013: 141), kodirane tri vrste argumenata:

- argumenti vezani za proizvod ili usluge,

- argumenti vezani za emitenta, pošiljaoca poruke, proizvođača, izvršioca usluge,

- argumenti vezani za recipijenta, kupca, krajnjeg potrošača.

Upravo kod ove zadnje grupe argumenata počinje naše istraživanje. Naime, kada u reklami prepoznamo argumente vezane za recipijenta, onda kod tih argumenata neminovno prepoznajemo i više društvene vrijednosti jezički evocirane kroz koncepte više društvene vrijednosti i određeno emocionaliziranje konzumenata. Nina Janich (2013: 143ff) zato i razlikuje dvije vrste ovih argumenata:

- pozivanje na zajedničke društvene vrijednosti

- emocionaliziranje.

Polazeći od analitičkih koraka unutar semiotike kulture opisanih u Smailagić 2019. 112ff, naša metoda podrazumijeva naredne analitičke i interpretacijske korake:

- dokumentiranje reklama, njihova podjela prema kriterijima proizvodi, usluge, forma, odnos teksta i drugih znakovnih sistema,

- analiza i identifikacija jezički ili putem bilo kojeg drugog znakovnog sistema kodiranih i evociranih koncepata više društvene vrijednosti,

- analiza odnosa znakova i evociranih koncepata, i njihova sistematizacija,

- analiza odnosa reklamiranih proizvoda i usluga s jedne strane i kodiranih koncepata više društvene vrijednosti s druge strane,

- poredbena analiza u bosanskom i njemačkom jeziku,

- jezička i sociokulturološka analiza podataka dobivenih prethodnim analizama.

GerBosAC

Korpus GerBosAC za ovaj projekat predstavljaju reklame proizvoda i usluga u njemačkom i bosanskohercegovačkom javnom prostoru koje mogu biti u više oblika:

  • Kao istinske reklame proizvoda i usluga istaknute u javnom prostoru, pisanim medijima poput novina ili časopisa, na socijalnim medijima poput Facebook ili Instagram,
  • Kao informativni tekstovi na samim proizvodima formulirani u smislu dodatnih informacija bilo tehničke prirode poput sadržaja ili dopunskih informacija koje se tiču osobitosti proizvoda ili usluge.

Trenutno ima oko 1300 reklama iz njemačkog i bosanskohercegovačkog javnog prostora, a korpus se stalno aktualizira. Za obradu korpusa i analizu koristimo naš vlastiti software AdveRtis koji je trenutno nakon registracije dostupan za naučna istraživanja.

 

Koji su ciljevi projekta?

Planirani istraživački projekat u konačnici ima za cilj da komparativnim lingvističkim metodama analize javne komunikacije u bosanskohercegovačkoj i njemačkoj javnosti istraži koncepte više društvene vrijednosti (Hochwertkonzepte) u ova dva društva. Do ovoga se cilja dolazi analizom tekstova javne komunikacije poput javnih diskursa, zakona, reklama pa čak i kuhinjskih recepata u kojima se kodiraju koncepti više društvene vrijednosti u jednom društvu. U uvom istraživanju naglasak je na reklamama.

Nakon identificiranja ovih u javnoj komunikaciji kodiranih koncepata i analize relevantnih razlika, cilj je da se kroz sredstva javne komunikacije naučna i šira bh. javnosti a pogotovo škole upoznaju sa sociokulturološkim razlikama između bh. društva i EU, odnosno Njemačke kao reprezetanta tradicionalne i danas najznačajniji članice EU. Konačno poređenje razlika pokazat će nam i istinsku razliku između europskog i bh. sistema vrijednosti i tako identificirati mjesta na kojima je kroz edukativne programe potrebno djelovati kako bi se društvo a pogotovo mladi upoznali i senzibilizirali za europske vrijednosti i time što bolje pripremili za predstojeće europske integracije.

Jedan od željenih ciljeva je da se već nakon prvih potvrđenih rezultata putem ministarstava obrazovanja i udruženja nastavnika a u sklopu redovnog procesa obuke nastavnika prezentiraju rezultati istraživanja i time sugerira nastavnicima u višim razredima osnovne škole i srednjih škola rad na pitanjima europskih vrijednosti. Smatramo da ćemo pri kraju istraživanja u saradnji sa ministarstvima obrazovanja moći izdati brošuru štampanu ili kao PDF-dokument i staviti ga na raspolaganje školama, direktorima i nastavnicima kako bi imali materijale za rad sa učenicama i učenicima i njihovo senzibiliziranje za europske vrijednosti odnosno za razlike između društvenih vrijednosti bh. društva i zapadneuropskog društva. Ovakve brošure i diskusije pomoći će i za objektivnije upoznavanja društvenih obrazaca ponašanja u EU i njihovo kritičko propitivanje među učenicima u Kantonu Sarajevu ili, nadamo se, šire.

 

Aktuelno istraživanje

Koncepti više društvene vrijednosti pojavljuju se upravo zbog svog višeg društvenog značaja u svim oblicima javne komunikacije poput javnih diskursa ali također i u svim vrstama reklama. U političkom kontekstu evociranje koncepata više društvene vrijednosti služi kako bi se javnosti predstavio odnos političkih subjekata prema tim vrijednostima te kako bi politički subjekti pokušali za zajedničke društvene vrijednosti nametnuti vlastite mentalne predstave u sklpu relevantnih društvenih tema. Time koncepti više društveni vrijednosti čine presudne elemente argumentacijskih obrazaca javne komunikacije.

Osim u javnim političkim diskursima, koncepti više društvene vrijednosti pojavljuju se i u reklamama i to čineći centralne elemente argumentacijskih obrazaca prilikom reklamiranja proizvoda ili usluga. Upravo iz toga razloga, lingvističkom analizom reklama otkrivamo zajedničke mentalne predstave društvenih vrijednosti koji su jezički, slikovno, tipografski ili na neki drugi način kodirani u reklamama.

Ukoliko se radi o komparativnom istraživanju u kojemu se ne primjeru reklama analiziraju koncept više društvene vrijednosti na dva jezika u dva društva, za očekivati je da se dođe do spoznaje o kulturno uvjetovanim razlikama između dvije jezičke zajednice: u ovom slučaju njemačke i bosanskohercegovačke jezičke zajednice. Ovaj projekat upravo ima za cilj da analizom reklama na njemačkom i na bosanskom jeziku dođe do spoznaja o relevantnim konceptima više društvene vrijednosti i razlika između njihovih mentalnih predstava. Ove razlike posmatramo u konačnici kao kulturno uvjetovane razlike između dvije jezičke zajednice koje na putu BiH kao EU moraju biti javno kritički propitane, diskutirane, usvojene ili s jasnim obrazloženjima odbačene uzimajući u obzir posljedice njihovog odbacivanja.

 

Šta su koncepti više društvene vrijednosti?

Svako društvo ili svaka kultura ima neke mentalne predstave o određenim stvarima, idejama, pojavama ili ljudima koje se mogu nazvati centralnim ili za postojanje i opstanak toga društva presudnim te njihovo evociranje odnosno govor o njima, izaziva određene emocionalne reakcije među govornicima. Primjer za takve mentalne predstave bilo bi npr. poimanja zdravlja u nekom društvu: Šta je zdravlje, šta je zdravo, koja je uloga zdravlja, koja je cijena zdravlja u nekom društvu i koliko i kad se u nekoj govornoj zajednici govori o zdravlju? Drugačije rečeno zdravlje ili npr.elegancija ijoš mnogo šta predstavljaju određene koncepte koji su uvijek kulturno uvjetovani te se u različitim kulturama na različite načine konceptualiziraju, odnosno jezički evociraju i imaju različite stepene društvene vrijednosti.

Ovim jednostavnijim konceptima možemo dodati i dosta kompleksnije poput slobode, nacije, domovine, pravde i slično koji imaju i određene društveno-političke konotacije. Sve ove koncepte od iznimnog značaja u nekome društvu možemo smatrati konceptima više društvene vrijednosti jer se oni pojavljuju u javnim diskursima i široj javnoj komunikaciji predstavljajući neke od centralnih elemenata zajedničkog sistema vrijednosti kao centralnog obilježje jedne kulture.

Podkategorije